The Graon mo Jastis Pati was founded by Ralph Regenvanu on the 11th., November, 2010.

A.    OL STAMBA BILIF MO FASEN BLONG WOK BLONG PATI


1.    NEM BLONG PATI
Nem blong pati hem i “Graon mo Jastis Pati” (GJP).

2.    VISEN BLONG PATI
Blong ol pipol blong Vanuatu oli save mekem ol disisen long laef blong olgeta wan, tru long wan politikol pati we i givim long olgeta ol politikol lida we oli gat stret fasen, stret laef, visen mo hart blong sevem ol pipol, mo we i promotem tingting blong kaen lida we i sakrifaesem hem wan blong sevem pipol long intres blong pablik.

3.    OL STAMPA TINGTING
Blong mekem rod blong save elektem ol lida we oli gat stret fasen, stret laef, mo visen mo hart blong sevem ol pipol blong go insaed long politik long evri level (nasonal palemen, provinsel kaonsel mo munisipol kaonsel);

Blong stap olsem wan politikol pati we i folem stret fasen oltaem mo i ‘faithful’ oltaem long ol memba blong hem, long visen blong hem mo long intres blong pablik;

Lukaotem gud kastom ekonomi (graon, envaeronmen mo kastom);

Blong daonem evri “inequality” o fasin we i mekem sam man oli hae moa bitim narafala insaed long Vanuatu (man mo woman, taon mo rurol, rij man mo pua man);

Givim moa janis long ol man-ples blong kam antap insaed long ekonomi, long tufala saed: olsem ol wokman we oli wok from gudfala salari mo long gudfala kondisen, mo long saed blong bisnis;

Givhan long ol komuniti blong oli save lukaotem olgeta nomo (givhan wetem trening, advaes mo vatu);

Leftemap voes blong ol jif, ol jioj, ol woman mo ol yut long disisen-meking (olgeta “4 leg” blong komuniti);

Enfosem ol loa blong kantri – mekem se evri man i mas folem loa;

Mekem se Gavman i spendem mane long wan fasen we i stret mo yumi evriwan i save long hem mo i no westem mane;

Blong kam wan nasonal muvmen we i wok blong sevem nesen mo leftemap laef blong ol pipol blong hem, long ol rod olsem:
(a)    prisevem mo difendem oltaem indipendens, soverenti mo graon mo solwora blong Vanuatu;
(b)    holem taet oltaem fridom mo gudfala laef blong ol ni-Vanuatu tru long gudfala mo demokratik gavman;
(c)    bildimap wan kantri we hem i fea mo i tritim evriwan semak, nomata oli kam wea, oli toktok wanem lanwis o oli skul long wanem jioj;
(d)    bildimap strong nasonal aedentiti blong evri ni-Vanuatu olsem stampa blong nasonal uniti mo sevis blong evri sistisen i go long Vanuatu.
 

B.    HAO PATI IA I DEFREN LONG FULAP NARAFALA PATI

I gat seleksen kraeteria blong ol propos kandidet (ol kraeteria ia i stap long nekis pej)
- FROM WANEM?:  Blong fulfilim visen blong Pati, blong putum ol raet man i go insaed long politik.  Bae seleksen kraeteria nao i save givhan long yumi blong jusum ol raet pipol ia

I nogat Mandet blong Sab-Komiti: pati hemi givim raet long ol sapota blong hem blong stanemap wanem kaen strakja we oli wantem long ol eria we oli stap long hem – sipos oli wantem gat sab-komiti oli save gat, o oli save gat wan man nomo olsem “Eria Fokol Poen” we bae i reprisentem ol sapota long wan-wan eria. Be Pati Konstityusen i no givim paoa o “mandet” long sab-komiti olsem fulap narafala pati i mekem – sab-komiti hemi part blong organaesesen strakja blong pati nomo be oli nogat wan mandet long pati konstityusen
- FROM WANEM?:  Sab Komiti i spoelem fulap Pati finis; wan smol namba blong pipol oli save kontrolem wan sab-komiti mo yusum blong nominetem ol rong man blong stanap olsem kandidet blong intres blong few pipol ia nomo

I nogat nasonal kongres blong Pati:
- FROM WANEM?:  Ol kongres oli ekspensiv tumas, mekem se i nid blong gat sponsa, mo from risen ia nao fulap Pati tedei i stap sevem intres blong ol bigfala bisnis man mo kampani, from ol bisnis man ia nao i pem ekspenses blong Pati Kongres – i mekem ol Pati i no save sevem gud intres blong pablik mo nesen. GJP i mekem ol konsaltesen mo holem ol miting long ol defren level (eria, aelan, Provins) blong karem ol tingting blong ol memba, mo evri yia i stap gat miting blong evri elekted ofisel (evri MP mo kaonsela oli mit wan ples) blong givim daereksen long pati

Wan-wan kandidet i risponsibol blong pem kandidet fi blong hem wan.  Bae Pati i kavremap kost blong printing blong ol kampein materiel mo ol kost blong kampen
- FROM WANEM?:  Blong soemaot mo demonstretem prinsipol blong ekonomik self rilaens, mo komitmen blong Pati mo kandidet long prinisipol ia


Pati i promotem tingting blong wan kaen lidaship we i sakrifaesem hem wan blong sevem pipol long intres blong pablik.
- FROM WANEM?:  Fulap ekspenses blong pablik fand hem I go blong pem ol pablik ofisel mo politikol appointi. Fasen blong go long politik blong fulumap poket mo givim wok long ol sapota i stap spoelem mane blong kantri. Yumi mas tekem lid blong stopem fasen ia. Yumi mas vot from ol kandidet blong mekem ol gudfala loa mo polisi, be i no blong oli givim mane long yumi

Bae i tabu blong yusum kastom blong mekem ol MOU wetem ol narafala pati, oi blong akseptem ol niufala memba. Taem i nid blong mekem wan “saen” long taem olsem, bae yumi save yusum nomo wan mat wetem ol lif i fas wetem
- FROM WANEM?:  Stop blong abyusum kastom mo spoelem kastom wetem politik

I gat ol rul mo polisi we ol elekted ofisel oli mas folem afta oli winim jea blong olgeta - WANEM KAEN RUL?:

Mas wok kolosap oltaem wetem ol “4 leg” blong komuniti: jif, jioj, woman mo yut

Mas stanemap skolaship skim long konstituensi blong hem

Mas talemaot oltaem mane we hem i kasem mo mane we hem i yusum
(“financial transparency)

Mas yusum media blong talemaot ol aktiviti blong hem: bae ol elekted ofisel i shud yusum digital kamera blong tekem foto afta sendem tru long email long Administreta blong Pati blong putum long media.

Afta we kandidet hem i elekted, hem i no mas “favoritaesem” ol sapota blong hem: hem i mas tritim evri memba blong konstituensi semak, nomata oli vot long hem o nogat

Taeming i impoten tumas: Elekted ofisel i mas stap stret long taem long evri event we hem i invaeted long hem o hem i stap long hem
Mo sam moa bakagen we bae yumi tingting long hem yet...


C.    KRAETERIA: OL SAMTING (O OL FASEN) WE WAN MAN O WOMAN I MAS GAT BLONG SAVE KAM WAN KANDIDET BLONG PATI

Mas gat longfala rekod blong wok wetem ol komuniti mo wok olsem wan volontia blong komuniti (olsem jif, elda o dikon blong jioj, woman o yut lida, etc)

Mas gat sam ekspiriens long saed blong basik administresen

Mas gat wan level blong edukesen we hemi inaf blong ridim ol dokumen mo raetem ol leta mo ol besik projek proposel

Mas save fasen blong wok blong gavman

No mas gat eni rekod blong stil o misyus

I no mas gat kwesten long fasen blong hem long level blong komuniti

No mas gat nogud rekod long eni wok we hem i bin holem

Mas rere blong pem kandidet fi blong hem mo evri ekspenses blong kampein blong hem

Mas agri wetem ol stamba polisi, biliv mo fasen blong wok blong pati, mo soemaot komitmen blong hem long ol tingting ia long ol wok we hem i bin mekem finis

Eksekutiv Kaonsel hem wan nomo i gat paoa blong endorsem ol kandidet blong ron long nem blong Pati
 

D.    HU I SAVE KAM MEMBA BLONG PATI

Eni sitisen blong Vanuatu hem i save kam memba blong GJP sipos hem i:

kasem 15 yia finis;
agri mo komitim hem long visen mo ol stampa tingting blong Pati (long seksen “A” antap);
agri blong folem Konstityusen blong Pati mo ol rul blong hem; mo
no memba blong wan narafala politikol pati.